Svaka zgrada u Hrvatskoj mora do 1. siječnja 2027. sklopiti novi međuvlasnički ugovor i novi ugovor o upravljanju — stari tada prestaju vrijediti. Što ugovor mora sadržavati, tko ga potpisuje, koja je većina potrebna i što se događa ako zgrada zakasni.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24) dao je suvlasnicima dvije godine da odnose u zgradi urede po novim pravilima. Taj rok istječe 1. siječnja 2027. Do tada svaka zgrada mora imati novi međuvlasnički ugovor i novi ugovor o upravljanju s upraviteljem (čl. 61. st. 1.).
Ugovori sklopljeni prije 2025. vrijede samo dok se ne sklope novi, a najduže do isteka tog roka (čl. 61. st. 2.). Ako vaša zgrada ništa ne poduzme, 1. siječnja 2027. stari ugovori prestaju vrijediti — a s njima i pravila koja su zgradi uređivala pričuvu, kućni red i ovlasti predstavnika.
Ovaj vodič prolazi kroz pitanja koja se u zgradama najčešće postavljaju, redom kojim ćete ih morati riješiti. Ažuriramo ga do isteka roka.
Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2025. (čl. 69.), a rok za nove ugovore je dvije godine od tog dana — dakle 1. siječnja 2027. Do posljednjeg ažuriranja ovog teksta rok nije produljen niti je odredba mijenjana.
| Što | Rok | Odredba |
|---|---|---|
| Novi međuvlasnički ugovor | do 1. siječnja 2027. | čl. 61. st. 1. |
| Novi ugovor o upravljanju | do 1. siječnja 2027. | čl. 61. st. 1. |
| Predstavnik dostavlja potpisani međuvlasnički ugovor upravitelju | 15 dana od sklapanja | čl. 36. st. 4. |
| Upravitelj dostavlja ugovor u Registar zajednica suvlasnika | nakon zaprimanja | čl. 36. st. 5. |
Računajte unatrag: ugovor treba napisati, dati suvlasnicima vremena da ga pročitaju i skupiti potpise većine. U zgradi od pedesetak stanova to su tjedni, ne dani — a prosinac je mjesec u kojem je mnogo ljudi teško dobiti.
Međuvlasnički ugovor sklapaju suvlasnici međusobno. Njime uređuju svoja prava, obveze i međusobne odnose u pogledu upravljanja i održavanja zgrade (čl. 36. st. 1.). To je, pojednostavljeno, pravilnik zgrade.
Ugovor o upravljanju je nešto drugo: to je ugovor suvlasnika s upraviteljem, kojim se upravitelju povjeravaju poslovi upravljanja (čl. 48.). Zakon traži oba, s istim rokom.
| Međuvlasnički ugovor | Ugovor o upravljanju | |
|---|---|---|
| Tko ga sklapa | suvlasnici međusobno | suvlasnici, zastupani po predstavniku, i upravitelj |
| Kada je sklopljen | kad ga potpiše natpolovična većina suvlasnika | u pisanom obliku, s upraviteljem izabranim odlukom suvlasnika |
| Što uređuje | pričuvu, kućni red, zajedničke prostore, ovlasti predstavnika | obveze i naknadu upravitelja, uvjete upravljanja, otkazne rokove |
| Odredba | čl. 36. | čl. 48. |
Prema čl. 36. st. 2., međuvlasnički ugovor sadrži:
Nekoliko stavki zaslužuje više pažnje nego što im obrasci obično daju.
Ovo nije formalnost. Svaka većina u zgradi — za izbor upravitelja, za program održavanja, za sam međuvlasnički ugovor — računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju stanova (čl. 4.). Ako u ugovor uđu pogrešni udjeli, svaka buduća odluka stoji na pogrešnoj osnovi. Za zgrade u kojima suvlasnički dijelovi nisu određeni, zakon umjesto njih uzima vrijednosnu površinu.
Ugovor uređuje kako se pričuva prikuplja i kako se njome raspolaže, ali iznos ne može ići ispod zakonskog minimuma od 0,54 % etalonske cijene građenja po m² godišnje — oko 0,36 € po m² mjesečno. Izračun za vaš stan nalazi se u tekstu Pričuva zgrade.
Ovo je stavka koju zgrade najčešće propuste, a jedina daje kućnom redu zube. Kad natpolovična većina suvlasnika potvrdi povredu kućnog reda, upravitelj upućuje opomenu, a opomena se upisuje u Registar zajednica suvlasnika. Suvlasniku koji u dvije godine dobije tri opomene upravitelj uz treću i svaku sljedeću izdaje odluku o naknadi od 50 do 500 € — ali samo ako je to predviđeno međuvlasničkim ugovorom. Bez te odredbe opomene ostaju samo opomene.
Ugovorom se predstavniku daje punomoć da zastupa zajednicu suvlasnika. Može mu se dati i ovlast da samostalno raspolaže iznosima do 2.000 € po pojedinom poslu, što u praksi znači da se za manji popravak ne mora skupljati potpise cijele zgrade. Vrijedi to promisliti unaprijed: preuska ovlast blokira svakodnevne poslove, preširoka smanjuje kontrolu.
Zakon ne propisuje tko izrađuje prijedlog. U praksi je najčešće ovako:
Obrazac koji dobijete od upravitelja dobro je polazište, ali nije gotov ugovor. Provjerite ga s ostalim suvlasnicima: odgovaraju li udjeli zemljišnim knjigama, je li predviđena naknada za kršenje kućnog reda, kako se koriste podrum, tavan i dvorište, i koliko ovlasti dobiva predstavnik.
Ne moraju svi. Međuvlasnički ugovor smatra se sklopljenim kad ga potpiše natpolovična većina suvlasnika, a odluke koje iz njega proizlaze obvezuju sve suvlasnike — i one koji nisu potpisali (čl. 36. st. 3.).
Natpolovična većina znači suvlasnike koji zajedno imaju više od 50 % suvlasničkih dijelova upisanih u zemljišne knjige (čl. 4.). Broj potpisa sam po sebi ne znači ništa:
| Zgrada od 20 stanova | Potpisa | Suvlasničkih dijelova | Ugovor sklopljen? |
|---|---|---|---|
| potpisali vlasnici manjih stanova | 11 | 42 % | ne |
| potpisali vlasnici većih stanova | 9 | 53 % | da |
Zato tijekom prikupljanja potpisa pratite zbroj udjela, a ne broj imena na listi.
Zakon za međuvlasnički ugovor ne propisuje ovjeru ni poseban oblik — traži potpis natpolovične većine. Kvalificirani elektronički potpis (primjerice putem Certilije) prema europskoj uredbi eIDAS ima isti pravni učinak kao vlastoručni potpis. Za ugovor o upravljanju zakon izričito traži pisani oblik (čl. 48. st. 1.).
Stari ugovori prestaju vrijediti istekom roka (čl. 61. st. 2.). Za zgrade koje ne postupe po zakonu, čl. 61. st. 4. upućuje na postupak određivanja prinudnog upravitelja:
Kako će gradovi i općine u praksi postupati prema tisućama zgrada u isto vrijeme, zasad nije jasno, a i sama odredba otvara pitanja tumačenja. Na to ne treba računati. Sigurnije je — i jeftinije — ugovore sklopiti na vrijeme.
Postoji i manje vidljiva posljedica: sve što se uređuje međuvlasničkim ugovorom bez njega ostaje neuređeno. Naknada za kršenje kućnog reda, ovlasti predstavnika i pravila za zajedničke prostore ne mogu se primjenjivati ako ih ugovor ne predviđa.
Ako zgrada nema predstavnika suvlasnika, to riješite prvo: bez predstavnika nema tko organizirati potpisivanje ni dostaviti ugovor upravitelju. Više o tome u tekstu Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada.
Flatie vodi evidenciju suvlasničkih dijelova po stanu i većinu računa po udjelima, ne po glavama. Prijedlog ugovora objavite na digitalnoj oglasnoj ploči, primjedbe skupite na jednom mjestu, a potpisani ugovor i sve kasnije odluke čuvajte u arhivi dokumenata zgrade. Pogledajte kako izgleda za predstavnike suvlasnika ili zatražite demo.
Ovaj tekst je informativne naravi i ne zamjenjuje pravni savjet. Izvorni tekst propisa dostupan je u Narodnim novinama 152/2024.